Nedelja, 23.01.2000.
19:15
Ocekivanja od sastanka EU – delimicno ukidanje sankcija?
Izvor: B92
U Briselu u ponedeljak zaseda Savet ministara
Evropske Unije na kome ce se izmedju ostalog
raspravljati i o eventualnom ukidanju dela
sankcija medjunarodne zajednice prema Srbiji.
Iz prestonice Belgije javlja se dopisnik
Bete Dragan Blagojevic. Ministri inostranih
poslova Evropske unije ce u ponedeljak razmotriti
mogucnost da se, u znak podrske demokratskim
naporima ujedinjene srpske opozicije, "privremeno
ukinu" neke sankcija protiv Srbije i SRJ,
a Velika Britanija je predlozila da se na
sest meseci stavi van snage embargo na isporuke
nafte, rekli su evropski diplomatski funkcioneri
u Briselu.
Velika Britanija i Holandija su dosad
bile protiv ukidanja sankcija, a sve ostale
clanice Evropske unije smatraju da bi trebalo
zadrzati sve sankcije koje direktno pogadjaju
rezim predsednika SRJ Slobodana Milosevica,
a ukinuti zabrane od kojih trpi srpsko stanovnistvo,
ukljucujuci embargo na aviosaobracaj.
Evropski izvori u Briselu su rekli da je
"uglavnom tacna" informacija spanskog
lista "Pais" da je vlada u Londonu kao
"kompromis" predlozila da se zasad samo
zabrana isporuke nafte odlozi na pola godine
da bi se videlo da li ce proces demokratizacije
u Srbiji uzeti maha, sto bi onda omogucilo
ukidanje drugih sankcija i dalju podrsku
srpskoj opozicji.
Visoki funkcioneri Saveta ministara EU
su, obrazlazuci novinarima pripreme za ministarsko
zasedanje petnaestorice, rekli da na odluke
ministara moze uticati i "povoljan ishod"
sastanka evropskih funkcionera sa predstavnicima
srpske opozicije odrzan u sredu u Budvi,
o cemu ce oni dobiti podroban izvestaj.
Ministri inostranih poslova petnaestorice
ce, kako su naveli, naloziti Evropskoj komisiji
da "pripremi prosirenje programa Energija
za demokratiju za isporuku nafte na vise
drugih gradova u kojima lokalnu vlast ima
demokratska opozicija".
Funkcioneri EU su agenciji Beta rekli da
se "vise razmislja" o ukljucivanju sest
"prioritetnih velikih gradova" u program
isporuka nafte za grejanje, a manje da se
odmah tom inicijativom obuhvate 23 srpska
grada, sto trazi srpska opozicija.
Ovo prosirenje akcije EU "Energija za demokratiju"
treba da bude, receno je, "vidljiv gest
podrske srpskoj opoziciji", ali se, istovremeno,
vodi racuna i o cinjenici da je Evropska
komisija imala velikih problema s jugoslovenskim
vlastima u dosadansjim isporukama nafte Nisu
i Pirotu.
Obezbedjenje sredstava za dopremanje nafte
velikom broju srpskih gradova trazi i "znatna
finansijska sredstva" i jemstvo da od toga,
kao u Nisu i Pirotu, korist nece imati vladajuci
rezim. Sefovi diplomatija Evropske unije
ce na zasedanju "pozdraviti sporazum snaga
srpske demokratske opozicije od 10. januara
o ujedinjenju i demokratskom programu".
Ocekuje se i da "ponovo istaknu resenost
EU da pruze zamasnu politicku i ekonomsku
pomoc demokratskoj SR Jugoslaviji", naznacili
su izvori u Briselu.
Ministri EU ce razmotriti izvestaj o sastanku
u Budvi, ciji je ishod u Evropskoj uniji
naisao na "umereni optimizam, uz ocekivanje
da se jedinstvo srpske opozicije ubuduce
potvrdi na konkretnim potezima i rezultatima",
kako su to Beti naglasili evropski zvanicnici.
Evropska unija posebno istice da podrzava
taktiku srpske opozicije za sazivanje vanrednih
izbora, ali podvlaci da se to mora postici
iskljucivo demokratskim, miroljubivim sredstvima,
sto znaci i demonstracijama, strajkovima
i drugim vidovima pritiska, ali bez nasilja,
kako se vlastima u Beogradu ne bi dao bilo
kakav povod za represiju i zavodjenje vanrednih
mera.
Kad je rec o "paketu" prevashodno socijalnih
i ekonomskih mera za "razdoblje posle izbora",
koji je podneo jedan od prvaka Saveza za
promene Dragoslav Avramovic, naglaseno je
da je to "ambiciozan projekat koji ostaje
na stolu, ali koji treba da se doradi".
Ocekuje se, takodje je receno, da sefovi
diplomatija EU ponovo izraze "podrsku demokratski
izabranoj vlasti Crne Gore i pozovu Evropsku
komisiju da, po povratku komisije za utvrdjivanje
stanja u Crnoj Gori, pocetkom februara, sto
pre podnese nove konretne predloge za podmirenje
najprecih crnogorskih potreba".
Rec je prevashodno o finansijskoj pomoci
koju traze vlasti u Podgorici, rekli su izvori
EU.
Evropska unija, medjutim, sa zabrinutoscu
gleda na zategnute odnose i "sve jaci pritisak
rezima u Beogradu na Podgoricu".
Zato se u Briselu i evropskim prestonicama
od crnogorskih vlasti trazi da ne ucini nikakav
"nepromisljen potez koji bi mogao izazvati
intervenciju Milosevica".
U to spada, po uverenju Evropljana, i "krajnje
osetljivo" pitanje eventualnog sazivanja
referenduma o osamostaljenju Crne Gore, jer,
kako se primecuje, polovina, a mozda i vise
crnogorskih zitelja ne zele "razdvajanje
od Srbije, vec njenu demokratizaciju i sredjivanje
odnosa u federaciji".
Savet ministara EU ce saslusati i izvestaj
o stanju na Kosovu, koji ce podneti visoki
predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku
petnaestorice, Havijer Solana, koji je u
petak i subotu posetio ovu srpsku pokrajinu
pod privremenom upravom UN.
Glavni problemi na Kosovu su, kako su rekli
zvanicnici Saveta ministara EU, "i dalje
nasilje protiv Srba i drugih manjina, kao
i sve veca opasnost koju predstavlja organizovani
kriminal".
Zvanicnici u Briselu su rekli da ce sefovi
diplomatija Evropske unije "ponovo podvuci
nuznost obnove plovidbe Dunavom", uz "insistiranje
na cinjenici da najvecu odgovornost za to
snosi SR Jugoslavija, kao podunavska drzava".
Evropska unija je spremna, kako je receno,
da "razmotri davanje finansijskog doprinosa"
ciscenju korita Dunava od posledica NATO
bombardovanja, "na temelju predloga Dunavske
komisije, ali takvi precizniji predlozi jos
nisu stigli u Evropsku komisiju".
"Pregovori u Dunavskoj komisiji napreduju,
ali Srbija mora u tome ucestvovati", rekli
su Beti izvori Evropske komisije.
Evropska komisija odbacuje mogucnost da EU
plati i izgradnju mostova, zajedno s finansiranjem
ciscenja plovnog puta Dunava. Samo ciscenje
se podvodi pod "humanitarnu pomoc, a ne
i sankcijama zabranjenu pomoc za obnovu Srbije,
sto bi se dogodilo ako bi se dao novac i
za mostove".
Ipak, govori se i o "mogucem kompromisu"
koji bi znacio da se, pored ciscenja korita
Dunava, kao "humanitarna pomoc" finansira
i izgradnja jednog od mostova u Novom Sadu,
s obrazlozenjem da bi se time "veoma olaksao
polozaj i zivot stanovnika ovog grada".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare